Deobe bračne i vanbračne imovine
Večita dilema partnera, bračnih ili vanračnih, jeste šta predstavlja zajedničku imovinu?
Kako su danas prisutne zajednice živote i bez zaključenja forme braka pred matičarem, javlja se još više nedoumica da li postoji zajednička imovina.
Nekretnina stečena za vreme zajednice života, bez obzira na okolnost da li je zaključen brak, predstavlja zajedničku imovinu.
Postoje okolnosti koje isključuju navedeno, ako se radi o kupovini sredstvima iz nasleđa i poklona, ili sredstvima stečenim pre zajednice života, što predstavlja posebnu imovinu.
Ukoliko se radi o takvoj situaciji, postoji mogućnost da prilikom sticanja imovine partner da izjavu da se radi o posebnoj imovini drugog partnera.
Imamo situacije u praksi da se građani usled pravne nepoučenosti prilikom razvoda braka izjašnjavaju da nemaju zajedničku imovinu usled okolnosti da je nekretnina kupljena pre zaključenja braka iako je već postojala zajednica života, te gube pravo da u posebnom postupku naknadno izvrše deobu imovine.
Udeo supružnika u sticanju imovine
Udeli supružnika u navedenoj nepokretnosti se mogu opredeliti sporazumom o deobi imovine ili se može u sporazumu definisati da je jedan supružnik isključivi vlasnik imovine a da se drugom isplati njegov udeo u novcu.
Udeli supružnika ne moraju nužno biti jednaki.
Veličina udela zavisi od doprinosa partnera sticanju imovine. Više o doprinosu u sticanju imovine smo pisali u okviru teksta Podela imovine posle razvoda.
U slučaju da nije moguće napraviti sporazum, preostaje tužba za utvrđenje bračne tekovine.
Nelegalizovani objekti
Navedeno se primenjuje i na nelegalizovane objekte, izgrađene za vreme braka.
Imovina stečena iz kredita
Nekretnina kupljenja iz stambenog kredita u toku trajanja zajednice života, bračne ili vanbračne, predstavlja zajedničku imovinu, iako je kao vlasnik naveden jedan supružnik odnosno partner, stoga se sve prethodno primenjuje i na ovakvu vrstu imovine.